Povijest Buzeta
Grad na čunjastom brdu što se podigao usred plodne doline kojom protječe rijeka Mirna. Pretpovijesna gradina, akropolskog tipa, na čiji se vrh nekad uspinjalo kružno, kao obodom puževe kućice. U doba Rimljana naselje je utvrđeno, a do njegova podnožja počeli su stizati različiti narodi u vrijeme seoba. Posljednji su stigoše Slaveni, Hrvati i - ostadoše.
Buzet se prvi put spominje 804. godine, no kontinuitet naselja pratimo od pretpovijesti, preko antike, srednjeg vijeka - sve do danas. U VI st. grad potpada pod vlast Bizanta, a tijekom kasnijih stoljeća postaje posjed karolinških markgrofova i akvilejskih patrijarha te važna utvrda u vrijeme feudalnih borbi. Od 1420. Buzet je pod vlašću Mlečana koji obnavljaju bedeme i grad opasaju jakim zidom, osobito 1511. kada Buzet postaje sijelo vojnog upravitelja Istre, tzv. Capitana de Raspo.
Tijekom arheoloških istraživanja u blizini Buzeta proneđena su tri ranosrednjovjekovna lokaliteta: na brežuljku Brežac - longobardsko groblje (iz VI.-VII. st.), na brežuljku Mejica - bizantska nekropola (iz VII.-VIII. st.), a uz sjeverne gradske zidine - starohrvatsko groblje s nalazima iz IX.-X. stoljeća.
Buzet dvoja gradska vrata, Vela i Mala (XVI. st.), četiri trga međusobno spojena trima glavnim ulicama. Trg na kojem je smještena župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (XVIII. st.) isklesan je na živom kamenu. Osim župne crkve u kojoj su smještene glasovite orgulje Gaetana Callida iz 1787. godine te raritet - gotička pokaznica iz 1453. godine, ali i niz drugih liturgijskih predmeta, u Starome gradu Buzetu je i crkva sv. Jurja na čijem je portalu upisana godina 1611. Iznad sakristije je preslica s dva okna i jednim zvonom. Unutrašnjost crkve krase venecijanski drveni oltar, bočni barokni oltar, velika platna - slike svetaca iz XVIII. st. te izrezbarene korske klupe - barokni rad domaćeg majstora.
Od profane srednjovjekovne arhitekture ističu se palača kapetana, s grbovima i neobično plemenito riješenim portalom (XVII. st.) te skladište za žito, na kojem su grbovi buzetskih gradonačelnika. No, srce grada bila je nekoć gradska cisterna s baroknim ukrasima iz XVIII. st. smještena na središnjem gradskom trgu koja je, osim za vodospremu, služila i kao mjesto okupljanja i odmora.
Izvan grada nalaze se još neke crkve: u blizini vodovoda crkva sv.Marije Magdalene iz 1325., na groblju crkva sv. Vida iz 1653. s kipom sv. Vida iz 1414., barokna crkva sv. Ane s križnim tlocrtom te crkva sv.Ivana iz 1634. s rezbarenim glavnim oltarom i kvalitetnim slikama iz XVII. stoljeća.
Zavičajni muzej Buzeštine, uz arheološki i povijesni odjel, čuva bogatu etnografsku građu. Arheološka i povijesna zbirka nalaze se u obnovljenoj zgradi iz 1639., a u još pet starobuzetskih građevina iz XVI. st. smještene su zbirke pojedinih obrta: češljara, pekara, kovačnica, metlara te radionice tkalačkog, lončarskog i postolarskog obrta. Uz predmete iz pretpovijesti, u arheološkoj je zbirci izložena i građa rimskog doba, a u povijesnoj se zbirci nalaze kopije srednjovjekovnih fresaka, odljevi natpisa pisanih glagoljicom te predmeti vezani uz doba i ličnosti narodnoga preporoda u Istri.
