Crkva Sv. Jeronima (Hum)

Najstarije i najpoznatije freske nalaze se u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju, iz druge polovice XII. st., a predstavljaju vrlo rijedak primjer bizantskog slikarstva na ovim prostorima. U to vrijeme Hum je pripadao akvilejskom patrijarhu, pa je vjerojatno da su oni bili naručitelji fresaka. Njihov autor je nepoznat, ali njegovo djelo svakako svjedoči o njegovom velikom talentu i vrhunskom freskoslikaru. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je u trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom zidu nalazio se ciklus iz Kristova života, od kojeg je sačuvan detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detalji iz ciklusa Kristove muke: Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem dijelu sjevernog zida vidljiv je fragmenat koji prikazuje mučeništvo sv. Lovrenca.

U oslikane zidove uparan je i poznati glagoljski grafit poznat pod nazivom, Humski grafit.

Upravo iz ove crkvice potječe drveni polikromirani oltarni retabl s tri slike i oslikanom lunetom poznat kao Humski triptih. Iz glagoljskog natpisa na retablu saznajemo da ga je izradio majstor meštar Anton iz Padove (današnje Kašćerge) 1529. g. Humski triptih danas se čuva u pazinskom sjemeništu kao zaštićeni spomenik kulture.