Pet dragulja starogradske jezgre
U Fažani treba zaviriti u labirint malih trgova i uličica, osluhnuti ritam svakodnevice s mirisima kuhinje. Kameno gnijezdo na obali, Fažana na svakome koraku pripovijeda o tisućljetnim zavičajnim vrednotama.
Starogradska jezgra Fažane
Starogradska jezgra Fažane s jednostavnim obrisima i povezanošću dvokatnih zgrada pokazuje cjelinu u kojoj svaki objekt ima svoju arhitekturu: vrata prema moru, vrata u zidu prema susjedu i stražnja vrata…
Ovako komponirano zdanje u normalnim uvjetima omogućava obiteljski život, a u vrijeme napada udruženi objekti postaju utvrda. Otvaranjem bočnih vratiju, branitelji unutar zgrada, uz interno komuniciranje imaju bolju mogućnost obrane. Ove polivalentne mogućnosti organizacije i zaštite stanovništvo Fažane koristilo je pri napadu uskoka i morskih gusara.
La rondinella
La rondinella je najkraća i najuža ulica Fažane nazvana po lastavicama (talijanski: la rondinella), jer je prema pričama starih Fažanaca bila tako uska da su samo lastavice mogle kroz nju letjeti.
Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana smještena je na trgu, u blizini obale u samom središtu starog dijela Fažane.
Barokizirana, jednobrodna gotička građevina sazidana je u kasnogotičkom stilu 15. stoljeća. Unutrašnjost je opremljena s pet mramornih oltara na kojima su postavljeni drveni retabli. Sjeverni zid crkve oplemenjen je slikom Posljednja večera, poznatog zadarskog slikara Zorzija Venture iz 1598. godine. I glavni oltar sadrži kvalitetno slikarsko ostvarenje – Uskrsli Krist i sveci, ulje na platnu koje ima sve odlike venecijanskog slikara Leonarda Corone, nastalo oko 1590. godine. Na zidovima sakristije moguće je vidjeti ostatke freskoslikarija, vjerojatno rad furlanskih majstora iz 16. stoljeća.
Crkva Blažene Djevice Marije od Karmela (Majke Božje Karmelske), nalazi se u rubnom dijelu povijesne jezgre.
Jednobrodna crkvica manjih dimenzija podignuta je u 14. stoljeću. Na pročelju, iznad ulaza, uzdiže se preslica na jedno zvono. Prigrađena lopica je iz 17. stoljeća. Unutrašnjost je presvođena šiljastim bačvastim svodom. Na zidovima se naziru ostaci fresaka iz 15. stoljeća, a na oltaru je sačuvana drvena polikromirana skulptura Bogorodice s Djetetom, također iz 15. stoljeća.
Batana je barka osebujan izgleda, jedan od simbola istarskog i dalmatinskog ribarstva. Batana je staro plovilo, najčešće dužine od 4 do 5,5 m. Karakteristična su bila oslikana jedra, a svaka obitelj je imala na vrhu ucrtan znak po kojem su ljudi s obale prepoznavali čija se batana s mora vraća kući. Mnogi današnji ribari posjeduju ovaj tip barke a ljeti odmjeravaju znanja i vještine natjecanjem u plovidbi batanama.