Slavoluk Sergijevaca - Zlatna vrata

'Zlatna vrata' podigla je oko 29, odnosno 27. godine prije naše ere obitelj Sergijevaca, da bi odala počast svojim članovima koji su u tadašnjoj Puli obnašali visoke činovničke dužnosti. Slavoluk Sergijevaca svojevremeno se naslanjao na bedeme i gradska vrata koja su ili zbog bogatog ukrasnog luka ili pozlate na vratnicama nazvana Porta Aurea.

Gradski bedemi, kao i vrata, srušeni su tijekom 19. stoljeća kada je donesen novi urbanizacijski plan prema kojemu je bilo predviđeno širenje gradske jezgre. Slavoluk Sergijevaca izgrađen je u korintskom stilu s značajnim utjecajem helenističko-maloazijskog načina gradnje ponajviše vidljivom na ukrasnim motivima. Za razliku od zapadne, odnosno vanjske bogato ukrašene strane Slavoluka, istočni dio, odnosno onaj koji se nalazio unutar gradskih zidina, ostao je većim dijelom klesarski neobrađen.

Danas je prostor na malom trgu uz Slavoluk pozornica na kojoj se održavaju brojne kulturne manifestacije, dok istoimenu ulicu obogaćuju brojni trgovački i ugostiteljski objekti.