Kao i svugdje u Istri, i u Vrsaru se uobičajena prehrana stanovništva tijekom povijesti temeljila na kašastim jelima od povrća, dok se meso u obrocima pojavljivalo razmjerno rijetko, većinom za vjerskih blagdana i proslava. Kao najčešće korištene namirnice u novome vijeku spominju se različite vrste žita - rica, maslinovo ulje i vino. Budući da je porečki biskup bio suveren u Vrsaru, on je posredstvom svojih službenika nadzirao trgovinu tim proizvodima, ali i njihovu kvalitetu da se ne bi pojavili proizvodi loše kvalitete ili patvorine. Za prodaju, uvoz i izvoz spomenutih proizvoda službenici Vrsarske grofovije prethodno su morali izdati izričitu dopusnicu. Vrsarska posebnost tijekom novoga vijeka su oštarija i taverne. Njihova uloga u društvenom životu bila je vrlo važna, što se ogleda kroz praksu preciznog uređivanja njihova rada, igara u njima, zabranu rada nedjeljom i blagdanom te strogi režim nadzora kvalitete vina koje se u njima posluživalo. U oštarijama i tavernama moglo se točiti vino samo iz bačvi koje su grofovijski službenici prethodno ovjerili svojim pečatom. Svaka druga praksa strogo se kažnjavala. Posebice strogo kažnjavale su se prijevare glede kvalitete vina, tj. ako bi se gostima točila kakva vinska patvorina ili vino sumnjive kvalitete, tj. vino glede kojeg nije dobivena dopusnica da se može stavljati u promet. Grofovijski službenici provodili su nadzor nad vinskim mje - rama da vlasnik oštarije i taverne ne bi pribjegao zlorabama glede količine vina i ostalog pića koje poslužuje gostima. Vrsarske oštarije i taverne bile su označene znakovima (fraške) na način koji je bio određen pravnim propisima.