Trg u Svetvinčentu predstavlja najcjelovitiji primjer planiranog renesansnog urbanizma s nizovima kuća, cisternom i dakako župnom crkvom.

Svetvinčenat je izniman primjer planiranog i u jednom dahu podignutog naselja s početka 16. stoljeća kada u posjed kaštela i feuda dolazi venecijanska obitelj Morosini. Oni obnavljaju kaštel koji dobiva renesansni oblik, dok Pietro Morosini reurbanizira cijelo naselje, po načelu idealnog, pravilnoga renesansnog grada.
 
Veliki trg, pučkog naziva Placa, sačuvao je renesansni izgled, skladne arhitektonske proporcije i jednostavnost. Trapezoidnog je tlocrta u čijem se središtu nalazi cisterna (šterna) izrađena od kamena, 1808. godine. Trg je opasan s kaštelom i palačom s jedne strane, a na istočnoj, užoj strani je župna crkva Marijina Navještenja. Preostale strane okružuje niz istovjetnih jednokatnica s renesansnim prozorima i gradska loža.

Nizovi kuća gotovo do u detalje odgovaraju oblicima zgrada s kraja 15. i 16. stoljeća u pučkim četvrtima Venecije. To su jednostavne i funkcionalne građevine kojima monumentalnost daju simetrično postavljene renesansne monofore polukružnog oblika. Gradnja župne crkve Marijina Navještenja datira na kraj 15. stoljeća, a najvjerojatnije je dovršena 1529. godine. Njezino pročelje je pojednostavljeno, ali s trolisnim završetkom kakve je također moguće vidjeti u Veneciji. Na pročelju se također nalaze i obiteljski grb s inicijalima Pietro Morosinija. Izgrađena je od lokalnog kamena, no arhitekt je ostao nepoznat. Južni dio trga zaokupila je gradska loža iz 18. stoljeća s otvorenim trijemom i šest arkada s elegantnim lukovima. Loža ima dva ulaza, jedan vodi na glavni gradski trg, dok se drugi otvara prema sporednoj ulici.

Trg u Svetvinčentu predstavlja najcjelovitiji primjer planiranog renesansnog urbanizma u Hrvatskoj. Poseban značaj toj cjelini daje jedinstveno oblikovanje svih klesanih arhitektonskih detalja na kaštelu, kućama, loži i crkvi.