Ceja jug
Južna strana otočića Ceja
Otočić Ceja dio je medulinskog arhipelaga smještenog s istočne strane poluotoka Kamenjaka, preko puta malenog poluotoka Školjića. Dio je značajnog krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag.
Do Ceje možete doći izletničkim brodom koji polazi s medulinske rive, taxi brodom iz Medulina i Premanture ili kajakom. Ova snorkeling lokacija nalazi se na južnoj strani otoka. Ako pogledate Ceju iz zraka primijetit ćete da se jezičci stijena na južnoj strani odvajaju od obale i ulaze u more kao da ih je netko pažljivo počešljao. Naime, cijeli je otočić iscrtan vijugavim linijama koje su vidljive čak i na obližnjoj plićini označenoj zelenom motkom.
Zanimljivosti podmorja
Istraživanje ove snorkeling lokacije možete započeti kod prvog malenog žala s bijelim oblucima. Plivajući slijedite greben koji ponire u more i nakon 20 metara naići ćete na hrid koja nalikuje na dimnjak. Tu se račvaju putevi usječeni u nakošeni kameni plato i sve ih možete istražiti. U ovim brazdama možete susresti šarene pirke, lumbrake, crneje, ali i malenu ribu imenom dugonosica. Lako ćete ju prepoznati po izduženoj, šiljastoj glavi blago savinutoj prema gore. Najčešće je prošarana smećkastim bojama, a posebno joj se ističe svijetlozelena linija posred glave koja ide do usta. Zanimljivo je da ova ribica gradi gnijezdo od sitnih pužića i školjkica, no vrlo je sramežljiva te ćete ju stoga morati slijediti potajice.
Glavna atrakcija ove lokacije nalazi se kod iduće plaže, uz samu obalu. Dovoljno je da slijedite obalnu liniju i uz samo žalo primijetit ćete mali kanal kojim more ulazi duboko u stijene. Zaobiđite ga s morske strane i stići ćete do ulaza u prohodni, kratki tunel. Sunčeve zrake osvjetljavaju i krase kameno dno posuto kamenjem. Na ulazu u tunel dubina je 2 metra i ide ka plićem. Dovoljno je širok za ugodan preron od otprilike 1 metra kojim izranjate u prethodno spomenuti morski kanal. Iz njega plivajući izlazite na plažu. Plato oko tunela je uglačani bijeli kamen oblih linija na kojem se ističu zaobljeni mali kameni brežuljci poput lopti.
Dno postepeno pada prema dubini od 3 metra i brazde se slijevaju u širi kanal čije je dno pješčano i najčešće prekriveno otkinutim listovima posidonije smeđe boje. Gusto oblikovane livade posidonije nalaze se nešto dalje, na dubini od 6 metara i protežu se sve do obližnje plićine. Ova je cvjetnica endem Sredozemnog mora. Ime je dobila po grčkom bogu mora Posejdonu (lat. Posidonia oceanica), a nazivaju je i voga ili lažina. Ove livade su privremena ili trajna staništa mnogih životinjskih vrsta koje tamo nalaze sigurno utočište, hranu i područje za razmnožavanje, te su od velikog značaja za morski ekosustav. S obzirom na to da je Ceja uronjena u otvoreno more Kvarnera stalne i jake struje osiguravaju izmjenu i čistoću vode što pogoduje posidonijinom razvoju jer ona je vrlo osjetljiva na nečistoću i promjenu saliniteta. Zaista je posebna čarolija promatrati njezino elegantno njihanje uslijed morskih struja, djeluje gotovo hipnotički
Ovdje je moguće susresti sipe, škarpine, piceve, jata brancina i cipala, te strogo zaštićenu školjku zupku koju ćete lako prepoznati po ovalno-jajolikom obliku kućice porculanskog izgleda. Smeđe je boje, kao lakirana s dvije poprečne svijetlije pruge. S donje strane ima uzak i nazubljen otvor. Strogo je zabranjeno uzimati ju iz prirode.
Nastavite li istraživati dalje, uz samu obalu, naići ćete na novo žalo s bijelim oblucima na kojem se nalazi jedan metalni dio, možda ostatak davnog brodoloma. Naime, otočići medulinskog arhipelaga pamte i razne pljačkaške prepade gusara koji su tijekom 16. i 17. stoljeća sijali strah i trepet ovim obalama.
Tijekom 16. stoljeća u ovim vodama intenzivno su se odvijale pomorske čarke između Venecije i Austrije poradi graničnih sukoba, slobodne plovidbe, uvoza i izvoza robe (posebice soli), ali i sve većeg problema s uskocima (senjskim gusarima) koji su, poticani od Austrije, nemilosrdno napadali mletačke brodove duž cijele obale Istre. No, arhivski izvori spominju i berberske i ulcinjske gusare koji su haračili obalom oko Pule i Premanture, a 1672. godine zabilježeno je da su se na Ceji usidrili i napali mletački brod.
Sigurnost na prvom mjestu
Za obilazak ove snorkeling lokacije valja biti oprezan ukoliko se udaljavate od obale poradi intenzivnog pomorskog prometa. Ako želite posjetiti obližnji plićak, označen zelenom motkom (stupićem) koji se nalazi otprilike 200 metara od Ceje, najbolji način je doći kajakom ili supom s Kamenjaka, no imajte na umu da morske struje znaju biti vrlo jake jer je dno plitko, u prosjeku 2 do 3 metra.
Zanimljivosti
Ova je snorkeling lokacija izvrsna za podvodno fotografiranje i istraživanje tragova davnih brodoloma. Moguće je pronaći ostatke amfora, ali i nedavnih brodoloma koji nesretnim slučajem završe na hridi ove plićine. Ukoliko i pronađete nešto od toga znajte da su to nesretni „suveniri“, popraćeni zvucima zapomaganja, hicima iz arkebuza ili zveckanja sablji. Ne dirajte ih, već ih ostavite tamo da i dalje svjedoče o burnoj prošlosti ovoga arhipelaga…