U svibnju 30 posto više gostiju nego lani
U svibnju je u Hrvatskoj ostvareno 1,7 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja što u usporedbi sa svibnjem 2017. godine predstavlja poraste od 30% u dolascima i čak 39% u noćenjima. U svibnju je najviše noćenja ostvareno u Istri (2 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,1 milijun noćenja) te na Kvarneru (1 milijun noćenja), dok je na kontinentu u svibnju ostvareno 104.000 dolazaka (+19%) i 189.000 noćenja (+16%), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Najviše noćenja u Istri ostvareno je na području Rovinja (330.000) i Poreča (290.000), zatim Umaga (172.000) i Medulina (166.000) te na području Tar-Vabrige (162.500) i Pule (155.000).

Tijekom produženog vikenda Tijelova ostvareno više od milijun noćenja
U razdoblju od 30. svibnja do 3. lipnja 2018. godine, odnosno tijekom produženog vikenda Tijelova, u Hrvatskoj je ostvareno 380.000 dolazaka i 1,5 milijuna noćenja. Tijekom Tijelova, glavnina turističkog prometa registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, dok su nekomercijalni smještajni kapaciteti u ukupnom prometu sudjelovali s udjelom od 6% u noćenjima te 2% u dolascima. Hoteli su bili glavni nositelj prometa, s udjelom od 36% u noćenjima i 46% u dolascima, dok su kampovi na drugom mjestu, s udjelom od 25% u noćenjima te 20% u dolascima. Tijekom produženog vikenda je najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (445.000 noćenja), Austrije (260.000 noćenja), Hrvatske (129.000 noćenja), UK-a (101.000 noćenja) i Slovenije (73.000 noćenja).

I u Istri je tijekom blagdana Tijelovo boravilo 125.000 gostiju koji su realizirali 565.000 noćenja. Promatramo li noćenja, u Istri su kampovi bili glavni nositelji prometa, s udjelom od 39% u noćenjima i hoteli s udjelom od 34%, no promatramo li dolaske, na prvom su mjestu hoteli s udjelom od 41% a na drugom kampovi s udjelom od 34%. Najviše noćenja ostvareno je s njemačkog govornog područja (Njemačka 217.000 i Austrija 158.000), zatim iz Slovenije (35.000), Italije (29.000) i Velike Britanije (24.000).

Od siječnja do svibnja 24 posto više noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja svibnja ostvareno 3,6 milijuna dolazaka (+19%) i 11,6 milijuna noćenja (+24%). Od toga su strani turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka (+22%) i 9,9 milijuna noćenja (+27%), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 10% te u noćenjima za 7%.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 noćenja, Zagreb s 820.000 noćenja, Šibensko-kninska s 498.000 noćenja te Ličko-senjska županija s 243.000 noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 334.000 dolazaka (+17%) i 693.000 noćenja (+15%), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj (132.000 noćenja), Karlovačkoj (102.000 noćenja), Osječko-baranjskoj (73.000 noćenja), Međimurskoj (65.000 noćenja) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (64.000 noćenja).

Od 3,4 milijuna noćenja iz Istre, najviše je noćenja, više od 500.000, ostvareno na području Rovinja i Poreča, oko 270.000 na području Medulina i Pule, oko 250.000 na području Labina i oko 205.000 na području Vrsara i Tar-Vabrige.

Na nacionalnoj je razini tijekom prvih pet mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (2,5 milijuna noćenja), Austrije (1,1 milijun noćenja), Slovenije (913.000 noćenja), UK-a (643.000 noćenja) i BiH (421.000 noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima (5,6 milijuna noćenja) te u objektima u domaćinstvu (2,2 milijuna noćenja).

I u Istri su u prvom petomjesečnom razdoblju gosti iz Njemačke na prvom mjestu, s ostvarenih 1.14 milijuna noćenja, zatim Austrije (545.000), Slovenije (453.000), Hrvatske (297.000) i Italije (178.000). U segmentu smještaja najviše je dolazaka i noćenja realizirano u hotelima (oko 500.000 dolazaka i 1,7 milijuna noćenja), zatim u kampovima (202.000 dolazaka i 973.000 noćenja), te u objektima u domaćinstvu (preko 96.000 dolazaka i 475.000 noćenja).

„Vesele nas rezultati ovogodišnje predsezone gdje smo ostvarili visoke dvoznamenkaste poraste turističkog prometa. Navedeno potvrđuje kako su naše digitalne kampanje, marketinške i PR aktivnosti plasirane na stranim tržištima, provedene s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, vrlo dobro prihvaćene. Nastavit ćemo suradnju s ključnim inozemnim i domaćim partnerima u privlačenju gostiju van ljetnog dijela turističke godine što je jedan od naših strateških ciljeva“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

„Hrvatski turizam ostvario je rast od preko 35 posto turističkog prometa u odnosu na isto razdoblje prije dvije godine i na to trebaju biti ponosni svi u turističkom sustavu. To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci. Vjerujem da će se ovi rezultati odraziti pozitivno i na nastavak rasta prihoda u turizmu te biti poticaj svima da zajednički nastavimo graditi uspjeh hrvatskog turizma“, rekao je ministar turizma Gari Cappelli.