Kandidature 2021
Prijedlozi za dodjelu nagrade pojedincima
Prijedlozi za dodjelu plakete Zlatna koza - Capra d'oro u kategoriji:
(1) Predlagatelj: TZ Žminj
Sonja Glavić
Gost se mora osjećati kraljevski, kaže gđa. Sonja, a njezini se gosti zaista tako i osjećaju. Ljubazna domaćica svako jutro svoje goste dočekuje s mirisnim doručkom, toplim kruhom i domaćim kolačima. Gosti uživaju u miru i tišini, u apartmanima bez televizora. Magarci, kokoši i psi neizostavan su dio života u Casi Matiki, gosti dolaze od 1997. godine. Svako jutro gospođa Sonja mijesi domaći kruh, a bogati doručak pripremljen je od domaćih namirnica koje sama uzgaja ili nabavlja od lokalnih proizvođača. Oni koji to žele mogu iskusiti čak i spavanje na sijenu. “La casa di Matiki”, proglašena je kao najbolji Bed & Breakfast u Hrvatskoj u 2019. godini prema kriterijima portala TripAdvisor. Ovdje gospođa Sonja ne staje, svake godine za svoje goste priprema novi sadržaj, pa je tako dala sagraditi vidikovac, veliko šahovsko polje, krevet - ležaljku pokraj bazena, stalno prati trendove, aktivna je na društvenim mrežama, edukacijama. A gosti iz Žminja odlaze puni dojmova i rado se vraćaju.
(2) Predlagatelj: Slow food Istra-Istria
Corrado Pellizzer
Corrado Pellizzer ha sempre trovato un modo per dare valore a Rovigno, all’Istria e alla loro storia. La sua carriera nell’ambito turistico inizia nel 1966 quando assieme ad un suo compare e amico Silvio Brunelli inaugura il Night Club Lanterna. Sempre negli anni ’60 aprono il “RIO-BAR”, tutt’oggi noto locale a Rovigno. In quegli anni si cimenta in una nuova avventura ed apre un ristorante galleggiante, il “BARRACUDA GRIL” e “La Pizzeria”. Corrado estende la propria attività commerciale a Udine dove inaugura il “VAPORETTO” e il “Gastro Camion”. Nell ’82 avvia il ristorante “GIANNINO” e successivamente, assieme ai due figli, “La Puntulina” e “El Bugadur”. Trattasi di quattro ristoranti che tuttora mantengono la lunga tradizione. Fino alla fine, con il suo modo di essere nella vita e nel lavoro, non ha mai smesso di trasmettere l’amore per le tradizioni, la cultura sia rovignese che Istriana ai sui figli, ai nipoti nonché ai clienti dei suoi ristoranti.
(3) Predlagatelj TZIŽ
Dino Kozlevac
G. Kozlevac iskusni je vatrogasni zapovjednik i načelnik Stožera civilne zaštite IŽ te zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice. Osobito se iskazao u prevenciji i suzbijanju covid-19 epidemije na poluotoku te je Istra bila posljednja zelena regija Europe u II. valu širenja bolesti.
Uspješno je sudjelovao u kreiranju i organizaciji vatrogastva i sustava civilne zaštite IŽ i RH.
Sudionik, voditelj i predavač dvadeset i jednog Stručnog skupa vatrogasaca i CZ, sudjelovao je u izradi procjena ugroženosti od požara i planova zaštite od požara pravnih osoba u RH, sudionik je specijalističkih obuka u vatrogastvu u HR i Italiji kao i izrada planova CZ i planova obuka.
Tijekom 40-godišnje karijere član je državnih stručnih i društvenih organizacija te suradnik u nastavi i predavač u kolegijima za gašenje i zaštitu od požara i vatrogasna operativa na Narodnom sveučilištu Buje, Vatrogasnoj školi Zagreb i Visokoj školi za sigurnost Zagreb.
Veliki je oslonac sigurnosti ljudima i društvu u cjelini.
(4) Predlagatelj TZIŽ
dr. Irena Hrstić
Odlučna, stručna, samouvjerena i iznimno profesionalna, ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić najveće istarske zdravstvene ustanove svakodnevno staloženo donosi odluke.
Kao vrhunska liječnica, specijalistica gastroenterologije-hepatologije, medicinu je odabrala kao svoj životni put, a odlično se snašla u novo nastalim kriznim okolnostima.
Pulsku bolnicu vodi punih osam godina pri čemu joj je izgradnja nove bolnice jedan od glavnih profesionalnih ciljeva. Iako rođena Puljanka, 24 godine je živjela u Zagrebu gdje se školovala i radila, a u rodni se grad vratila 2012. godine.
Već slijedeće godine je postala ravnateljica, a vrlo brzo se uspjela profilirati u prilično uspješnu menadžericu i pokazala kako može graditi bolnicu, brinuti o cijevima, građevinskim zahvatima i istovremeno voditi bolnicu i liječiti ljude.
Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić je žena, liječnica, stručnjakinja u svom poslu te ulijeva povjerenje, a što je najvažnije u vrijeme širenja epidemije.
(5) Predlagatelj TZIŽ
dr. Aleksandar Stojanović
Dugogodišnji je zaposlenik u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo IŽ, kada je došao kao mladi liječnik, specijalizant i bavio se epidemiologijom, zdravstvenom ekologijom i menadžmentom u zdravstvu. Od 1998., voditelj je Službe za zdravstvenu ekologiju, a potkraj 2012. imenovan je ravnateljem NZZJZIŽ. U trenutnom snalaženju u ovoj izvanrednoj situaciji, dr. Stojanoviću u prilog idu stabilnost, čvrst karakter i brzina u donošenju i provođenju odluka, kao i iskustvo ratnog liječnika.
Vrlo je staložena osoba i ostaje u tijeku s najnovijim informacijama i istraživanjima uz koronavirus. Upravo je mlađa populacija vrlo važan dio njegovog znanstvenog fokusa .
Član je preventivnog tima grada Pule za praćenje i provedbu mjera vezanih za koronavirus s ciljem prevencije i sprječavanja pojave virusa.
Član je tima Zdrava Istra - Istria sana, projekta u sklopu kojeg je 2005. godine nastao Plan za zdravlje građana IŽ, prvi strateški dokument u Hrvatskoj kojim je definirana javnozdravstvena politika jedne županije u Hrvatskoj.
(6) Predlagatelj TZIŽ
Guido Schwengersbauer
Guido je u Istru stigao 1972. kao predstavnik austrijske turističke agencije. Istra je postala njegov novi dom, ali i životna preokupacija.
Najprije je radio kao turistički animator, vodio grupe, zatim organizirao nastupe na sajmovima i prezentacije širom Europe, prenosio duh Hrvatske stranim novinarima, stvorio trajne suradničke odnose u regiji Alpe-Jadran te donio značajne televizijske, sportske i druge događaje u Istru.
Posebno je važnu ulogu imao u procesu poslijeratnog tržišnog povratka istarskog turizma.
Kao istinski zaljubljenik u turističke i životne vrijednosti istarskog kraja, ali i kao objektivni promatrač, bio je daleko uvjerljiviji u isticanju njegovih kvaliteta o kojima je svjedočio svojim životnim opredjeljenjem, izborom i djelom.
Kasnije je vodio hotel i restoran Parenzana i bio strastveni zagovornik poštenog, visokokvalitetnog turizma u kojemu je glavnu ulogu uvijek imao „čovjek“.
Nikada nije isticao svoje zasluge, a nažalost, za života nije došao na red da mu se javno oda priznanje za sve što je činio za turizam.
(7) Predlagatelj TZIŽ
Anton Nino Kernjus
Anton Nino Kernjus rođen je 1949. godine u selu Radovani, Općina Višnjan, gdje je završio osnovnu školu, a Srednju ugostiteljsku u Puli. Njegova gastro karijera započela je u restoranu Peškera poduzeća Riviera gdje je radio 23 godine. Nakon toga bio je deset godina šef kuhinje Hotela Pical, jednog od najboljih porečkih hotela.
Godine 1992. kreće u privatni ugostiteljski biznis. Svoje vrhunsko kuharsko umijeće, nagrađeno više puta, potvrđuje sa svojom obitelji u konobi Astarea u Brtonigli. Od samog početka rada stvara imidž kultne konobe plodova mora i isključivo jadranske ribe (ali i domaće janjetine ispod peke). Nino Kernjus je ostao poznat i po izvanrednoj komunikaciji s gostima.
Nino je volio i poštivao sve sudionike u gastro poslu, cijenio je svoje vjerne dobavljače, osoblju je bio učitelj, prijatelj i drugi otac, a gostima je uvijek nastojao ugoditi. Konobu Astareu je pretvorio u gastronomsko-hedonistički hram iz kojeg su gosti izlazili ne samo sitiji, zadovoljniji, nego i sretniji.