Sveta Nedelja (Santa Domenica)
Bogati tragovi kultura na plodnoj zemlji
Ponekad nas skretanje s uobičajenih ruta vodi do skrivenih oaza ljepote i mira. U labinskom zaleđu, omeđena kanjonom Raše, plemićkim utvrdama i ladanjskim imanjima, jedna takva oaza nosi ime Sveta Nedelja. Područje je to s dvadesetak naselja, pomalo izvan glavnih tokova, a bogate povijesti i prirodnih ljepota.
Položaj uz rijeku Rašu za ovo je područje značilo da će stoljećima biti na granici različitih uprava i vlasti. Bilo je tome tako još u vrijeme drevnih, predrimskih plemena Histra i Liburna. Kasnije se i u Istarskom razvodu spominje kako se na nedešćanskom uglu crkve Sv. Trojice nalazila granica triju komuna: Šumbera, Labina i Plomina.
Na plodnoj zemlji ostali su bogati tragovi kultura - od akvilejskih patrijarha i Venecije, do napoleonove Francuske i talijanske uprave u novijoj povijesti. Nakon Drugog svjetskog rata, Sveta Nedelja postaje dijelom labinske uprave. Danas je, uz Kršan, Rašu i Pićan, jedna od 4 samostalne općine što okružuju Grad Labin.
Kao i ostatak Labinštine, život ovdašnjih stanovnika zauvijek je obilježila "kovarska" tradicija. Na ovom području rudarsko je okno bilo u Štrmcu. Zatvoreno je 1955. godine, a Štrmac je danas prepoznatljiv po vodotornju vidljivom iz svih krajeva Labinštine, ostatku projekta industrijske zone iz 1970-ih.
Sve tajne burne povijesti ovoga kraja znale bi možda ispričati samo brojne crkvice, Gospa Snježna iz Šumbera ili kašteli u Sv. Martinu, Šumberu ili Dubrovi.
Potonjem je od 1970. udahnut novi život. Naime, u perivoju baroknog kaštela Dubrova tada započinje Mediteranski kiparski simpozij koji je pokrenuo preobrazbu ovog kraja u kiparsku oazu. Nastao je tako i Park skulptura Dubrova na čijih je 40 hektara sadržano 95 skulptura slavnih hrvatskih i svjetskih umjetnika, od Raula Goldonija i Dušana Džamonje do Marije Ujević i Joosta Barbiersa. U parku su slavni hrvatski umjetnici, među njima Edo Murtić i Julije Knifer, oblikovali i Bijelu cestu sa 16 umjetničko-prostornih dionica dugih 25 metara. Park Dubrova cijele je godine otvoren za sve ljubitelje umjetnosti i prirode.
A kada poželite vidjeti jesenje lice Svete Nedelje i upoznati ovaj kraj očima lokalnih stanovnika, najbolje je da se pridružite zabavi povodom Dana općine, na dan "šesnajs otobra".