Prva crkva sv. Vincenta datira se još u kasno 10. stoljeće, kada su benediktinci sagradili crkvu i samostan, a u 12. stoljeću opatijsku crkvu zamjenjuje jednostavna romanička crkva posvećena istom titularu. Samostan prestaje postojati 1314. godine, a sačuvala se samo crkva sv. Vincenta. 

Posebnost joj je arhitektonska raščlamba jednobrodnog prostora s tri upisane apside, čiji su zidovi oslikani s tri sloja fresaka, a najstariji se samo mjestimice nazire u ispranim tragovima boje. Drugi, najobimniji sloj, izveo je majstor Ognobenus iz Trevisa krajem 13. st. koji se potpisao pod prozorom južne apside. Treći sloj fresaka datiran u drugu polovicu 14. stoljeća, srednjovjekovna je obnova slike apostola i fragmentarna oltarna zidna slika na sjevernom zidu s likom svetice i donatorom. 

Freske majstora Ognobenusa predstavljaju najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, a naslikane su pod bizantinskim utjecajem. Slikar na bočnim zidovima oslikava mučeništvo sv. Vincenta i sv. Valerija te prizore iz Kristova života poput Pohođenja, Raspeća ili Posljednjeg suda. U apsidama je prikazano Krštenje Kristovo, Maiestas Domini i Maiestas Virginis, a na proširenom trijumfalnom luku zajedno se nalaze Navještenje i žrtva Kainova i Abelova. Ikonografski je zanimljiv, a ujedno i najstariji Kalendar s alegorijskim prikazima radova po mjesecima koji je također oslikan na zidovima Sv. Vincenta. Freske su loše očuvane i teško čitljive prvenstveno zbog velike količine vlage koja ih prožima, no unatoč tome freske nas očaravaju patinom starine i mističnošću.

Kako doći:
Svetvinčenat se nalazi na staroj cesti Pazin – Pula, a na groblju je crkva sv. Vincenta.

Napomena:
Ključ za obje crkvice nalazi se u Župnom uredu Savičenta.

T: +385 (0)52 560 004