Eufrazijeva bazilika
Eufrazijeva bazilika jedna je od najbolje očuvanih ranokršćanskih cjelina i pripada najznačajnijim svjetskim povijesnim spomenicima, zbog čega je 1997. godine uvrštena i na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Današnji izgled dobiva u 6. stoljeću, no prva ranokršćanska bazilika podignuta je već u 4. stoljeću.
Budući da su sve crkvene građevine nastale na gusto izgrađenom području, pronađeni su i ostaci profane rimske arhitekture, najvjerojatnije gospodarske namjene. Vidljivi su na području sadašnjeg predvorja odnosno narteksa, koji je nekada bio rimska ulica i ispod podova najstarije crkve.
Prva se crkva sastojala od tri paralelne prostorije, od kojih je središnja najveća i koja je služila kao bazilika, a već je tada imala status katedrale. Južna je dvorana nešto uža, dok najsjevernija je podijeljena na dva dijela od kojih je jedan bila krstionica. U 5. stoljeću izgrađene su dvojne bazilike, južna, veća bazilika Predeufrazijane nalazi se točno ispod današnje Eufrazijeve bazilike, dok od sjeverne su sačuvani dijelovi zida i temelji kolonade. Kompleksu je pripadala i osmerokutna krstionica, koja je u funkciji ostala i kroz kasnija razdoblja.
Biskup Eufrazije, po kojem i dobiva ime, kreće s modernizacijom kada središnji brod bazilike dobiva poligonalnu apsidu, a bočni upisane polukružne apside. Prilikom obnove u potpunosti je promijenjena crkvena oprema, postavljena je mramorna kolonada s kapitelima čiji su lukovi reljefno ukrašeni. Najveće blago svakako čine veličanstveni mozaici kojima je ukrašena glava apsida. U središtu prikaza je Bogorodica na prijestolju s Kristom koju okružuju arkanđeli sa Sv. Maurom porečki zaštitnik, a mjesto je našao biskup Eufrazije. Na unutrašnjoj strani trijumfalnog luka portretni su prikazi svetica i Krist kao Jaganjac, dok se iznad trijumfalnog luka nalazi Krist Pantokrator i 12 apostola. U apsidi između prozora također su smješteni mozaički prikazi svetaca, a ispod njih su mozaici s geometrijskim motivima.
Ciborij je umetnut 1277. godine, a također je ukrašen mozaicima te savršeno uklopljen u izgled bazilike. Unutrašnji dio prikazuje noćno nebo, dok je na prednjoj strani ciborija prizor Navještenja. U Katedralnom kompleksu još pripada atrij s krstionicom, biskupska palača, lapidarij, Muzej crkvene umjetnosti te arheološki dio prve crkve i Predeufrazijane.
