Znamenitostima Vrsara treba pribrojiti i stare napuštene kamenolome gdje se kontinuirano lomio kamen od rimskih vremena do današnjih dana. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima ispred vrsarske obale, vidljivi su tragovi napuštenih kamenoloma, primjerice onaj na otočiću Sv. Jurja. Prema mišljenju povjesničara umjetnosti, monumentalna i monolitna kupola, široka 10,76 metar i teška 230 tona, mauzoleja istočno–gotskog kralja Teodorika Velikog (493. – 526.) u Raveni sazidana je upravo od kamena koji je odlomljen s vrha ovog otočića. Na Gavanovom vrhu, istočno, te na brežuljku sjeveroistočno od Vrsara nalaze se također napušteni kamenolomi gdje se lomio kvalitetan sivi kamen ili surac. Kamenolomi oko Vrsara i Rovinja bili su posebice eksploatirani za vrijeme mletačke vlasti, a tijekom renesanse i baroka u talijanskim je gradovima upravo bio je prepoznatljiv kvalitetan kamen iz Vrsara - pietra di Orsera. Budući da prvi podaci o izvozu vrsarskog kamena u Veneciju potječu iz 14. stoljeća, među prvima su u Vrsar i Rovinj stizali talijanski kipari i graditelji. Primjerice, mletački kipar Leonardo Tagliapietra te renesansni kipar Antonio Rizzo (1467. – 1498. g.) iz Verone, čija najvažnija dijela možemo vidjeti u Veneciji - radovi na Duždevoj palači, nadgrobni spomenik duždu Tronu... Danas se u revitaliziranom kamenolomu Montraker tijekom ljetnih mjeseci održava internacionalna kiparska škola, čija autorska ostvarenja po završetku pripadaju gradu Vrsaru. Nadomak ceste prema Funtani nalazi se groblje koje je 1900. godine izgradio vrsarski građevinski poduzetnik Celeste Gerometta te atelje-ljetnikovac kipara Dušana Džamonje s prostranim parkom-dvorištem u kojemu su izloženi minijaturni primjerci umjetnikovih spomenika.